Euforija oko dionica AI-a podsjeća na dotcom balon – hoće li ovaj put brzo pući?

Godine 2000., Cisco, miljenik interneta, bio je najvrjednija kompanija na svijetu. Danas vrijedi upola manje. Giganti umjetne inteligencije poput Nvidije i Palantira sada guraju prenapuhani S&P 500. Kupci, oprez.

Krajem 1990-ih, ista priča je bila na usnama svakog berzanskog posrednika. Takozvani World Wide Web (www) će promijeniti sve u našim životima: način na koji kupujemo i prodajemo robu, kako komuniciramo s prijateljima, provodimo istraživanja i gradimo karijere. Život bez njega će postati nezamisliv.

Ta priča se zaista ostvarila, i to u većoj mjeri nego što su mnogi mogli zamisliti, ali investitorima koji su u to vrijeme ulagali u tu maniju možda se ne čini tako. Prvo je uslijedio krah u martu 2000. godine, kada su dionice pale za 49 posto. Još gore, da ste zadržali 10 najboljih tehnoloških dionica s početka 2000. godine, one bi do kraja 2015. zaostajale za S&P 500. Danas, četvrt stoljeća kasnije, jedini koji su nadmašili širi prosjek tržišta su Microsoft i Oracle. Drugi – poput Cisca, Intela, Qualcomma i IBM-a – ozbiljno su razočarali investitore.

To je upozorenje za današnje investitore, koji su podigli cijene dionica vjerujući da će vještačka inteligencija transformirati svijet onako kako je to učinio internet. Tehnološki sektor sada čini više od 33 posto S&P 500 — isto kao i u vrijeme pucanja balona. Samo proizvođač čipova Nvidia čini osam posto indeksa zahvaljujući tržišnoj vrijednosti od 4,3 biliona dolara, što je deset puta više nego prije tri godine. Ali čak i ako se vještačka inteligencija zaista pokaže toliko transformativnom, dionice koje su do sada najviše profitirale možda neće biti pobjednici u narednim decenijama.

Sve je preuveličano.

„Važno je razlikovati dionice od kompanija. To su sjajne kompanije sa sjajnim proizvodima“, kaže Rob Arnott, osnivač investicijske savjetodavne kuće Research Affiliates. „Baloni ne pucaju zato što je priča potpuno pogrešna, već zato što je preuveličana na marginama – stopa rasta, vremenski horizont, potcjenjivanje konkurencije.“

Indeks S&P 500 trenutno se procjenjuje na oko 30 puta veću cijenu (P) od zarade (E), što je znatno skuplje od historijskog prosjeka od oko 20 puta. Nasdaq 100 ima omjer P/E od 33. Na vrhuncu mjehura 2000. godine, S&P 500 je bio na 34, a Nasdaq 100 preko 70. Tehnološke dionice u S&P sada se trguju u prosjeku na 41 puta većoj cijeni od zarade i skoro 10 puta većoj cijeni od prodaje. Envidia ima omjer P/E od 57 i vrijednost od 29 puta veću od svojih 148,5 milijardi dolara u posljednjih 12 mjeseci. Broadcom, koji je porastao za preko 400 posto od 2023. godine i dostigao vrijednost veću od bilion dolara, procjenjuje se na 110 puta veću cijenu od svoje zarade.

Šta pokreće balone?

Neki primjeri izgledaju još ekstremnije: Palantir je porastao za 2.400 posto od početka 2023. godine, iako ostvaruje 3,4 milijarde dolara prihoda – i vrijedi 100 puta više od tog iznosa. AMD se trguje po cijeni od 97 puta većoj od zarade.

Uprkos rizicima, berza se ne usporava – S&P 500 je porastao za 30 posto od aprila, a ETF posvećen AI tehnologiji dobio je 43 posto. “U početku, balone pokreće FOMO – strah od propuštanja. Kasnije, investitore pokreće nervozna komešanja – ne očekuju nužno velike dobitke, ali ne mogu si priuštiti da ne budu unutra”, kaže Jim Stack iz InvesTech Researcha.

Veterani upozoravaju da je sve to već viđeno. Umjesto današnje “Veličanstvene sedmorke”, dotcom balon je imao “Četiri jahača apokalipse” – Cisco, Intel, Dell i Microsoft. Sisko je tada bio najvrjednija kompanija na svijetu, s maržama koje su se činile nedodirljivima. U martu 2000. godine vrijedio je 555 milijardi dolara – a dvije godine kasnije izgubio je 90 posto vrijednosti. Intel je podjednako stradao, Dell je propao i tek kasnije se vratio, a samo je Microsoft dugoročno nagradio strpljive investitore.

Ne gledajte samo tržišnu vrijednost

„Postoji uvjerenje da vas ‘opkopi’ oko vašeg poslovanja štite, ali oni traju samo nekoliko godina. Ako imate profitnu maržu od 50 posto, konkurenti će učiniti sve da vam je oduzmu“, kaže Arnott.

Njegovi istraživački partneri zagovaraju drugačiji pristup – ne izbjegavanje skupih dionica, već davanje realnije težine u indeksima, ne prema tržišnoj vrijednosti, već prema prihodima, profitu i novčanim tokovima. Taj pristup je nadmašio S&P 500 tokom inflacije i pucanja balona, ​​a Arnot vjeruje da bi to ponovo mogao postići.

„Ne mislim da Nvidia riskira pad od 90 posto, ali mislim da riskira gotovo nulti ukupni povrat tokom sljedeće decenije“, kaže on.

Envidia i druge zvijezde umjetne inteligencije mogu nastaviti uspon, ali historija jasno pokazuje da neki od budućih dobitaka već mogu biti uračunati u njihove današnje astronomske procjene.

Hank Tucker, Forbes